Iznosimo Vam ukratko osnovne mjere i mogućnosti u aspektu radnih odnosa u uvjetima uzrokovanim koronavirusom.
1. Mjera kolektivnog godišnjeg odmora
• Poslodavci čiji su objekti zatvoreni ili će biti zatvoreni mogu koristiti mjeru kolektivnog godišnjeg odmora
• Određivanje ove vrste godišnjeg odmora ne podudara se u potpunosti s odredbama Zakona o radu, ali smatramo da se u danim okolnostima niti ne treba podudarati
• Naime, prema čl. 85. Zakona o radu raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, te mora radnika najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja
• Raspored godišnjeg odmora poslodavci će moći donijeti odmah, ali neće moći provesti svoju obvezu obavještavanja radnika 15 dana ranije
• Pravno opravdanje nalazimo u tome da je rok od 15 dana instruktivne, a ne prekluzivne naravi. Instruktivni rokovi nisu strogi zakonski rokovi pa se kao takvi mogu produžavati, a u ovim uvjetima i skratiti
• Radnici koji zbog potrebe posla moraju dolaziti na rad (održavanje objekata, stručne službe i sl.) neće biti obuhvaćeni kolektivnim godišnjim odmorom
2. Mjera korištenja individualnog godišnjeg odmora
• Sve što je rečeno za kolektivni, vrijedi i za pojedinačno korištenje godišnjeg odmora
• Ova će se mjera moći koristiti osobito kod roditelja kojima nema tko čuvati malu djecu (zbog zatvorenih dječjih vrtića i škola)
3. Korištenje slobodnih dana
• Ako je kod poslodavca uvedena preraspodjela radnog vremena prema čl. 67. Zakona o radu, radnik koji ima viška radnih sati ili dana duže od punog radnog vremena, mogao bi to koristiti za vrijeme dok poslovne aktivnosti poslodavca miruju, što bi se samo evidentiralo u evidenciji radnog vremena
4. Upućivanje radnika na rad od kuće
• Treba naglasiti da se u ovom slučaju ne radi o ugovoru o radu na izdvojenom mjestu rada iz čl. 17. Zakona o radu, već o mjeri koja će trajati samo za vrijeme izvanrednih okolnosti
• Potrebno je donijeti odluku za upućivanje radnika na rad od kuće, a nije potrebno raditi anexe ugovora o radu jer se radi o privremenoj i izvanrednoj situaciji
5. Smanjivanje trajanja redovitog radnog dana ili tjedna
• Poslodavci koji zadržavaju samo dio poslovnih aktivnosti, a žele zadržati sve svoje radnike, mogu predložiti smanjenje trajanja redovitog radnog dana ili tjedna, tj. mogu predložiti da se puno radno vrijeme od 40 sati tjedno smanji na nepuno radno vrijeme
• Budući da se ovdje radi o tzv. essentialia negotii, bitnom sastojku ugovora o radu koji traži i prijavu kod nadležnog osiguranja, u ovom slučaju nije moguća jednostrana odluka poslodavca, već se mora sklopiti aneks ugovora o radu kojega trebaju potpisati obje ugovorne strane
• Radnicima koji odbiju sklapanje navedenog aneksa, poslodavac bi mogao otkazati ugovor o radu (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora iz čl. 123. Zakona o radu)
6. Otkazivanje ugovora o radu
• U nekim slučajevima poslodavac će biti prisiljen svim ili nekim svojim radnicima otkazati ugovor o radu
• Radit će se o poslovno uvjetovanim otkazima jer je zbog gospodarskih razloga (nedostatka posla) prestala potreba za obavljanjem određenog posla (čl. 115. st. 1. podst. 1. Zakona o radu)
• U slučaju ove vrste otkaza radnici imaju pravo na otkazni rok (čl. 122. Zakona o radu), a u nekim slučajevima i na otpremninu (čl. 126. Zakona o radu)
• Kad se odlukom nadležnih tijela provede najavljeno zatvaranje nekih objekata (ugostiteljskih, trgovačkih, sportskih i ostalih) postavlja se pitanje može li poslodavac u tom slučaju radnicima izvanredno otkazati ugovor o radu
• Analizirajući odredbu čl. 116. Zakona o radu, ispada da bi to bilo moguće. Izvanredni se otkaz može dati zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, kada uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć
• U slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu nema otkaznog roka, ali radnik ima pravo na otpremnimu, a s obzirom da za izvanredne okolnosti nije kriv niti poslodavac niti radnik, radnik bi trebao imati i pravo na naknadu sa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
7. Plaćeni dopust
• Plaćeni dopust reguliran je u čl. 86. Zakona o radu kao pravo radnika do sedam radnih dana godišnje za važne osobne potrebe (sklapanje braka, rođenje djeteta, teža bolest ili smrt člana obitelji)
• Međutim, poslodavac može radniku odobriti plaćeni dopust i duže od sedam radnih dana kao i za druge opravdane slučajeve
• Ova se tvrdnja temelji na čl. 9. Zakona o radu (sloboda ugovaranja) u kojem slučaju poslodavci i radnici mogu ugovoriti uvjete rada koji su za radnika povoljniji od uvjeta utvrđenih Zakonom o radu
• Dovoljno je da radnik od poslodavca pisanim putem zatraži plaćeni dopust i da poslodavac to odobri pisanom odlukom, pa su time ugovoreni povoljniji uvjeti
8. Neplaćeni dopust
• Prema čl. 87. Zakona o radu, poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust
• Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa miruju i poslodavac prema radniku nema nikakvih obveza osim vratiti ga na rad
• Neplaćeni dopust radnik bi mogao zahtijevati i u slučaju opasnosti od koronavirusa, a vraćanje na rad moglo bi uslijediti nakon prestanka rizika
• Može se napraviti odjava sa HZMO i tada prava i obveze miruju, a može se i bez odjave, ali tada se trebaju platiti doprinosi (mirovinsko osiguranje 20% i zdravstveno osiguranje 16,50% na osnovicu 3.321,96 kn), bez uplate neto plaće
9. Raspored radnog vremena u razdoblju izvanrednih okolnosti
• Raspored ugovorenog radnog vremena je polazište za vođenje evidencije o radnom vremenu
• Rasporedom radnog vremena raspoređuje se ugovoreno puno ili nepuno tjedno radno vrijeme radnika na dane u tjednu odnosno mjesecu.
• Nepuno radno vrijeme – kraće od punog:
i. najmanje: 1 sat tjedno
ii. najviše: puno tjedno radno vrijeme umanjeno za 1 sat
• Radnik ne može kod više poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od četrdeset sati tjedno.
• kod svih poslodavaca zajedno – može ispuniti puni tjedni fond sati
• Radnik je dužan obavijesti poslodavca o ugovorima sklopljenim s drugim poslodavcima
• Obveza prijave podatak u matičnoj evidenciji HZMO-a na obrascu M-3P (treba ga dostaviti u roku 24 sata)
• Radno vrijeme se može rasporediti:
i. u jednakom, ili
ii. u nejednakom trajanju po danima, tjednima odnosno mjesecima
• Razdoblje nejednakog rasporeda rada:
i. najkraće - 1 mjesec
ii. najduže - 12 mjeseci
• Tjedna ograničenja trajanja rada:
i. najviše 50 sati tjedno, a ako je predviđeno KU najviše 60 ati
ii. najkraće – 0 sati (slobodni dani)
iii. prosjek u razdoblju od 4 mjeseca: najviše 48 sati, uključujući i prekovremeni rad
• Bez tjednih ograničenja, uz sljedeće uvjete:
i. KU se može urediti ukupan fond sati u razdoblju trajanja nejednakog rasporeda (tzv. “banka sati”)
ii. prosjek u razdoblju od 4 mjeseca (KU: 6 mjeseci): najviše 45 sati, uključujući i prekovremeni rad
10. Smanjivanje plaće radnika
• POSTUPAK – ovisno o izvoru radnog prava kojim je uređeno pravo radnika na plaću:
i. Kolektivnim ugovorom
ii. Pravilnikom o radu
iii. Ugovorom o radu
• Zakon o minimalnoj plaći
• Uredba o visini minimalne plaće
• minimalna plaća za 2020. godinu = 4.062,51 kn bruto - za puno radno vrijeme; za nepuno radno vrijeme - razmjerno
11. Samoizolacija
• Ovisno o razlogu spriječenosti za rad:
a) Osobe koje su oboljele od bolesti Covid-19 – čl. 39. st. 1. t.1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju
• Radnici kojima je ovlašteni liječnik otvorio bolovanje uzrokovane virusom Covid -19, imaju pravo na naknadu plaće za cijelo razdoblje spriječenosti za rad
• Za prva 42 kalendarska dana naknada plaće tereti sredstva poslodavca i isplaćuje se u visini određenoj aktima poslodavca, a ne može biti manja od 70% bruto plaće radnika u zadnjih šest mjeseci
• Od 43. dana bolovanja:
• naknada se isplaćuje na teret HZZO-a
• u visini 70% prosječe neto plaće isplaćene u prethodnih šest mjeseci
• ograničena je na najviše 4.257,28 kn mjesečno
b) Osobe kojima je ovlašteni epidemiolog ili sanitarni inspektor naložio samoizolaciju zbog pojave zaraze u njihovoj okolini - čl. 39. st. 1. t.3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju
• Radnici koji su na temelju rješenja nadležnog epidemiologa ili sanitarnog inspektora izolirani radi mogućeg širenja zaraze (prisilna samoizolacija) od prvoga dana imaju pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a u visini 100% iznosa prosječne plaće koja im je isplaćena u posljednjih šest mjeseci
• Naknadu plaće im isplaćuje izravno HZZO
• Ovlašteni liječnik im izdaje doznaku (HZZO je objavio pojedno-stavljenje procedura)
• Poslodavac iskazuje podatke o isplaćenoj plaći u obrascu Potvrda o plaći (zadnjih 6 mjeseci)
• Naknada je ograničena na ali najviše 4.257,28 kn mjesečno.
c) Osobe koje su u samoizolaciji, ali nemaju rješenje ovlaštenog epidemiologa
• Prema važećim propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, za razdoblje samoizolacije koje nije naložio ovlašteni epidemiolog ili sanitarni inspektor (granični sanitarni inspektor), osiguranici nemaju pravo na naknadu plaće za bolovanje na teret HZZO-a
• Radnici moraju s poslodavcem urediti svoj radno-pravni status u razdoblju samoizolacije, bilo kao rad od kuće, godišnji odmor, korištenje ranije odrađenih slobodnih dana, plaćeni ili neplaćeni dopust
MJERE VLADE RH USMJERENE NA OČUVANJE ZAPOSLENOSTI
• Izmjenama Općeg poreznog zakona uvodi se ovlaštenje ministru financija da u slučaju izvanrednih okolnosti pravilnikom propiše uvjete za:
• odgodu plaćanja javnih davanja i/ili
• obročnu otplatu javnih davanja, do 24 mjeseca
• Za vrijeme odgode ne teku zatezne kamate i ne teče zastarni rok
• Dodjeljivati će ih Zavod za zapošljavanje i to:
o poslodavcima u sektorima pogođenima koronavirusom – u visini neto minimalne plaće po radniku - 3.250,00 kn
o osiguravanjem isplate minimalne plaće za osobe s invaliditetom
Pravo na potpore imaju poslodavci iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića, poslodavci iz prijevoza i skladištenja, radno intenzivne djelatnosti unutar prerađivačke industrije i to tekstil, odjeća, obuća, koža, drvo i namještaj, zatim poslodavci koji ne mogu obavljati djelatnost zbog odluka stožera civilne zaštite te drugi poslodavci koji mogu dokazati utjecaj posebnih okolnosti vezanih uz koronavirus.
Mjeru ne mogu koristiti početnici koji su registrirali poslovni subjekt unazad 12 mjeseci i koriste sredstva za samozapošljavanje. Poslodavcima je za vrijeme korištenja mjere zabranjeno zapošljavati strance. Potpora će se odobriti i tvrtkama i poduzetnicima koji su imali pad broja zaposlenih od 1. do 20 ožujka, odnosno onima koji su proteklih dana otpuštali radnike. Petak, 20 ožujka ostavljen je kao rok nakon kojega će država provjeravati broj zaposlenih do dana predaje zahtjeva za potporu. Minimalac na teret države neće dobiti poslodavac ako je postotak pada zaposlenosti veći od 40 posto kod poslodavaca koji zapošljavaju deset radnika, veći od 20 posto za mala poduzeća, 15 posto za srednja poduzeća i 10 posto za velika poduzetnika. Korisnici potpora birat će se preko javnog poziva, a poslodavci iz spomenutih sektora trebaju opisati razloge zbog kojih traže potporu za očuvanje radnih mjesta, i to pad prometa veći od 20 posto, otkazivanje rezervacija, kongresa, seminara, zatim otkazivanje ugovornih poslova i narudžbi, nemogućnost isporuke gotovih proizvoda ili ugovorenih i plaćenih sirovina, repromaterijala, strojeva, alata i slično, nemogućnost takvih narudžbi i slično.
Svi moraju održati broj zaposlenih utvrđen na dan podnošenja zahtjeva u dvostrukom vremenu od korištenja potpore. Obrada zahtjeva bit će u roku od deset dana, ali će prije isplate sredstava ići provjera solventnost poslodavca i kontrola broja radnika u razdoblju obveze dvostrukog zadržavanja u radnom odnosu.
Isplata minimalne plaće bit će do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec i to 3250 kuna po radniku koji radi u punom radnom vremenu te 1625 kuna za nepuno radno vrijeme. (izvor: www.vecernji.hr)
Zahtjevi se mogu predati od ponedjeljka 23.3.2020. preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a iz Vlade poručuju da će se zahtjevi riješiti u roku od 8 dana
Oni koji dobiju potporu, morat će bar još mjesec dana zadržati radnika. Dakle, ako je dobio potporu od 3250 kuna za maksimalna tri mjeseca, radnika ne smije otpustiti šest mjeseci. Ako otpusti radnika u tom razdoblju, treba vratiti potporu s kamatama.
Cijelo vrijeme poslodavac treba isplatiti ostatak plaće. Primjerice, ako radnik ima 6500 kuna neto plaću, poslodavac treba osigurati još 3250 kuna na Vladinu pomoć. Doprinose i porez na tu plaću , poslodavac neće morati plaćati također do tri mjeseca, ali oni dolaze na naplatu kasnije, a država ne želi otpisati ta davanja iako su to tražili poslodavci.(izvor:www.24sata.hr)
Produženje trajanja mjere „stalni sezonac“
SADA:
• potpora poslodavcu za doprinose za produženo mirovinsko osiguranje (najviše 6 mjeseci)
• stalni sezonac ima pravo na novčanu pomoć, najduže šest mjeseci
• prva tri mjeseca 60% plaće, ali najviše 70% prosječne plaće RH
• preostalo vrijeme 30% plaće, najviše 35% prosječne plaće RH
PREDLOŽENE IZMJENE ZAKONA O TRŽIŠTU RADA:
• poslodavcu se može odobriti sufinanciranje troškova produženog mirovinskog osiguranja u trajanju duljem od 6 mjeseci
• stalnom sezoncu se može produljiti pravo na novčanu pomoć – iznos pomoći ne može biti manji od 50% minimalne plaće umanjene za doprinose (1.625,00 kn mjesečno)
• regulirati će se odlukom Upravnog vijeća Zavoda za zapošljavanje
Smanjivanje visine naknade zbog neispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja invalida
SADA:
• Poslodavac koji ne ispuni kvotu: obveza novčane naknade u visini 30% minimalne plaće mjesečno za svaku osobu koj nije zaposlio - u 2020. godini = 1.218,75 kn
PRIJEDLOG izmjena Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom:
• smanjuje se visinu novčane naknade na 20% minimalne plaće = 812,50 kn mjesečno za svakog invalida
• počevši od naknade koja se plaća u travnju za ožujak 2020. godine
• i za ovu naknadu se uvodi mogućnost odgode obveze
OSTALE MJERE
Porez na dobit:
• odgoda plaćanja predujmova poreza na dobit
• isključivanje prihoda od potpora primljenih radi ublažavanja negativnih posljedica izazvanih posebnim okolnostima iz osnovice poreza na
• prihod od tih potpora ne utječe na pragove utvrđene za primjenu snižene porezne stope, obveze plaćanja poreza na dobit za fizičke osobe, utvrđivanje porezne osnovice prema novčanom načelu ili u paušalnom iznosu
Porez na dohodak od samostalne djelatnosti:
• potpore koje fizičke osobe ostvaruju radi ublažavanja posebnih okolnosti, ne uključuju se u primitke
UČINCI: potpora neće utjecati na osnovicu poreza na dobit/dohodak, ali će se priznavati rashodi/izdaci koji su iz toga plaćeni (iznimka od načela sučeljavanja prihoda i rashoda, primitaka i izdataka)
OSTALA DAVANJA
• mogućnost odgode plaćanja turističke članarine i boravišne pristojbe
• privremeno obustava plaćanja spomeničke rente (daje se ovlasti ministru kulture da to uredi odlukom)
• odgoda plaćanja koncesije za korištenje turističkog dobra
• oslobađanja plaćanja komunalne naknade u posebnim okolnostima (odluke lokalnih jedinica)
• odgoda plaćanja zakupnine, naknade za dugogodišnji zakup, naknade za dugogodišnji zakup za ribnjake, naknade za koncesiju i naknada za privremeno korištenje za poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH, za 3 mjeseca u odnosu na ugovoreni rok
• omogućavanje korištenja naknade koja se plaća za općekorisne funkcije šuma, i za druge namjene
• odgoda kreditnih obveza (bankarski sektor i HNB)
• otvaranje novih kreditnih linija uz beneficirane uvjete (banke i HNB)
Vaš MKD-BIRO d.o.o
